Stara varoš

Podgorica · osnovana 1474.

Pet vjekova, u deset minuta hoda.

Osmanska stara varoš Podgorice — kaldrma, kamene kuće s drvenim čardacima, dvije stare džamije, Sahat Kula iz 1667. godine i ruševine tvrđave gdje se sastaju rijeke. Naša ulazna vrata otvaraju se baš na to.

Kvart

Najstariji dio grada, u kojem se i dalje živi.

Kad su Osmanlije 1474. uzele naselje na ušću Ribnice u Moraču, podigle su varoš koja se danas zove Stara varoš — gust kvart uskih sokaka, ograđenih dvorišta i kamenih kuća složenih zbog hlada i zbog mira.

Preživjela je bombardovanje koje je 1944. sravnilo najveći dio Podgorice — zato stari plan ulica, dva minareta i Sahat Kula i dalje stoje. Danas je to najtiši kvart u centru grada — minut od gužve, a bez saobraćaja: čaršija na jednom kraju, kanjon rijeke na drugom.

Hotel Bojatours je u njemu, na Kralja Nikole 10 — što znači da je sve sa ove stranice par minuta od vaše sobe. Galerija Rista Stijovića, u kući samog vajara, četrdeset je metara uz sokak.

1474Osmansko osnivanje

Varoš je osnovana na sastavcima Ribnice i Morače.

1667Podignuta Sahat Kula

Porodica Hadži-Paša gradi Sahat Kulu, koja i danas obilježava trg što nosi njeno ime.

1944Grad je bombardovan

Podgorica je najvećim dijelom razorena; Stara varoš zadržava sokake i znamenitosti.

1974Risto Stijović

Vajar umire u kući u Braće Zlatičanin; ona se kasnije otvara kao njegova galerija.

DanasŽiv kvart

Obnovljena kaldrma, žive džamije, kafei — i petnaest soba na broju 10.

Znamenitosti

Do čega prvo prošetati.

Šest stvari koje vrijede šetnje — nijedna dalje od desetak minuta od recepcije, a prva svega četrdeset metara.

01
40 m od naših vrata

Galerija Rista Stijovića

Kuća samog vajara

Četrdeset metara uz sokak od naših vrata stoji kuća u kojoj je živio i radio Risto Stijović (1894–1974), najznačajniji crnogorski moderni vajar — danas javna galerija posvećena njegovom djelu.

Njegove figure u orahovini, kamenu i mermeru — žene, ptice, sove — izložene su u prostorijama koje je poznavao, iza dvorišta sa starim kamenim zidovima i novim krilom u travertinu. To je najbliže muzeju što ćete naći u ovoj ulici, i naš prvi komšija.

40 m · manje od minuta
02
1667 · osmansko doba

Sahat Kula

Iz 1667. godine

Najviše što su Osmanlije ostavile u Podgorici, podignuta oko 1667. od strane porodice Hadži-Paša, i dalje čuva trg koji nosi njeno ime.

Dvadeset metara klesanog kamena sa jednim lučnim zvonikom na vrhu — silueta koju svaki posjetilac Stare varoši prvu fotografiše.

3 minuta pješice
03
Stari dio grada

Kaldrmisani sokaci

Kralja Nikole i okolina

Stara varoš je zadržala osmanski plan ulica: uski sokaci koji se krive umjesto da se sijeku, kameni zidovi, drvene kapije i niske kuće koje ulici okreću leđa, a otvaraju se na privatna dvorišta.

Naša vrata su u Kralja Nikole — izađete i cijeli kvart se otvori za nekoliko minuta hoda, sve ravno i sve tiho.

Pred vratima
04
XI vijek

Tvrđava Ribnica

Gdje se rijeke sastaju

Najstarije kamenje u gradu: ruševine srednjovjekovne tvrđave iznad mjesta gdje se Ribnica uliva u Moraču — Sastavci.

Rimski most, staze na terasama i otvoreni kameni platoi čine ga najtišim mjestom u Podgorici za sjedjeti nad vodom.

6 minuta pješice
05
Skenderbegova

Stare džamije

Starodoganjska i Osmanagića

Dva minareta i dalje se dižu iznad krovova Stare varoši. Starodoganjska džamija potiče iz XV vijeka; Osmanagića džamija, sa vitkim bijelim minaretom, iz XVIII.

U dvorištu pored nje stoji kameno turbe pod kupolom — grobnica porodice koja je džamiju podigla, sa lukovima otvorenim prema bašti i bakarnim polumjesecom na vrhu.

Obje su žive džamije i dio svakodnevnog ritma kvarta, a ne spomenici iza stakla.

4 minuta pješice
06
U centru Podgorice

Konjički spomenik kralju Nikoli

Naspram zgrade Skupštine

U centru Podgorice, naspram zgrade Skupštine preko Bulevara Svetog Petra Cetinjskog, bronzana konjanička statua Nikole I Petrovića Njegoša — posljednjeg vladara Kraljevine Crne Gore.

Vladao je od 1860. do 1918, proveo zemlju kroz međunarodno priznanje na Berlinskom kongresu i kroz dva balkanska rata, a podjednako se pamti kao diplomata i kao pjesnik: crnogorska himna se oslanja na njegove stihove.

Spomenik stoji u uređenom zelenom pojasu duž bulevara, na uobičajenoj pješačkoj ruti između Trga Republike i Skupštine, i otvoren je za prolaznike u svako doba.

7 minuta pješice

Spavajte u samoj staroj varoši.

Petnaest soba na Kralja Nikole 10 — centar minut na jednu stranu, Sahat Kula tri, rijeka šest.